Aleksandra Milunović Petrović

mr psiholog, telesni psihoterapeut, trener spiritualne tehnologije

Kad život zaboli …


Ako se upustite u internet avanturu i pretraživanje literature o psihološkoj traumi pojaviće se neverovatni rezultati: veliki broj vodiča, naučnih radova, ličnih iskustava, rasprava, knjiga za samopomoć. Na raspolaganju je ogroman broj slobodnih i nezaštićenih, ozbiljnih naučnih radova. U ponudi su priručnici kako da ljudi prepoznaju traumatske reakcije i vrlo precizna istraživanja o psiho-fiziologiji stresa i traume. Psihoterapijski modaliteti nude svoja rešenja za tretmane sa najboljim ishodom. (Da li je svet postao manje bezbedno mesto i da, na žalost, „ispitanika“ ima na pretek; ili da je to stvar naučne „mode“…?)

PREŽIVELI traume – najčešće je opšti termin za označavanje ljudi izloženi traumatskom iskustvu, ali često i da se istakne ono što je u ovoj tematici, u suštini, najvažnije. To je ključan resurs i snaga onih koji su je doživeli, a koji može da bude i generator osećanja krivice i prepreka na putu ka ozdravljenju.

Dobro uspostavljena naučna znanja o traumi ukazuju na složenost psihičkih, somatskih i duhovnih stanja ovih ljudi i jaku ranjivost. Sve proističe iz susreta relativno zdravog i normalnog čoveka sa najgorim manifestacijama života. Trauma prisiljava na suočavanje sa problemima življenja, sa psihološkim i duhovnim izazovima koji su nepoznati prosečnoj osobi (Grant, 1999).

Old man in sorrow, Vincent van Gogh
Old man in sorrow, Vincent van Gogh

Ovaj autor pronicljivo ističe da je srž traume suočavanje sa istinom da niko nije biće oko koga se svemir okreće. U mnogim njenim strašnim aspektima krije se i potencijal za čovekov rast, potencijal za drugačiju definiciju ljudskosti, sveta, sebe i onoga što je veće od samog čoveka. Preispituje se stepen kontrole koji neko može da ima nad svojim životom. Prevazilaženje traumatskih stanja, između ostalog, zahteva nov način razmatranja smisla života, pitanje pravde u svetu; zahteva se i redefinicija identiteta, životnih ciljeva.

Bez obzira koliko je traumatizacija čoveka (bilo da je izazvana ljudskom rukom ili prirodnim nepogodama) deo istorije čovečanstva, ništa ne može da nadomesti gubitke i teška stanja onih sa kojim se „život ozbiljno poigrao“. Ipak, velika nada koja leži u naučnoj preokupiranosti traumom jeste i skorija, sve ozbljnija potvrda da u strašnoj borbi čoveka leži i veliki potencijal za njegovu pozitivnu promenu, za psihički i duhovni rast.

Have any Question or Comment?

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.